Biografija

Alen Kalajdžija rođen je 31. 12. 1977. godine u Sarajevu. Nakon osnovnoškolskog obrazovanja u Sarajevu i srednjoškolskog u Zagrebačkoj medresi „Dr. Ahmed Smailović“, 1997. godine upisuje se na Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu, gdje diplomira 2002. godine na Odsjeku za bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnost. Godine 2003. upisuje se na Postdiplomski studij iz lingvistike na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, gdje je magistarski rad odbranio 2007. godine. Na Fakultetu humanističkih nauka Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru radio je od akademske 2002. do 2012. godine.  U periodu 2003–2011. recenzirao je preko 30 udžbenika za osnovnu i srednju školu za predmet Bosanski jezik i književnost. Imao je nekoliko međunarodnih stručnih usavršavanja u Njemačkoj (Würzburg, Erlangen). U akademskoj 2007/2008. godini angažiran je na Trakijskom univerzitetu u Republici Turskoj na Katedri za bosanski jezik, gdje je bio izabran u zvanju asistenta. Obavljao je više godina funkciju sekretara časopisa Fakulteta humanističkih nauka Istraživanja. U koautorstvu s Munirom Drkićem u Mostaru je 2010. godine izdao knjigu Omer Humo: Sehletul-vusul. Godine 2013. u Institutu za jezik u Sarajevu objavio je autorsku knjigu pod naslovom Refleksi jata u bosanskom alhamijado pjesništvu. Ikavski poetski manir. Dosada je objavio preko 65 radova, uključujući izvorne naučne članke, stručne radove i prikaze, a istovremeno je sudjelovao na preko 30 naučnih i stručnih konferencija, okruglih stolova i simpozija. Radove i članke objavljivao je u časopisima: PismoIstraživanjaGodišnjak BZK PreporodBosnian studiesKnjiževni jezikDidaktički putokaziAnali Gazi Husrev-begove bibliotekePrilozi za orijentalnu filologijuSlovo GorčinaBeharNovi IzrazZnakovi vremena i dr. Više puta bio je promotor različitih izdanja iz oblasti bosnistike. Jedan je od stručnih saradnika pri izradi Rječnika bosanskog jezika autora Dževada Jahića. Godine 2012. izabran je za višeg stručnog saradnika u Institutu za jezik u Sarajevu, a iste godine uspješno je odbranio doktorsku disertaciju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu pod naslovom Jezički izraz Hörmannove zbirke usmene epike u odnosu na novoštokavsku folklornu koine. Dana 14. 03. 2013. godine izabran je u zvanje naučnog saradnika u Institutu za jezik u Sarajevu, a 14. 06. 2016. izabran je u zvanje višeg naučnog saradnika. Dana 8. 5. 2013. godine na Fakultetu humanističkih nauka Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru izabran je u zvanje docenta za oblast Lingvistika, a od 26. 4. 2018. izabran je u zvanje vanrednog profesora. Od 2013. godine glavni je urednik časopisa Književni jezik (brojevi  24/1-2/2013, 25/1-2/2014, 26/1-2/2015, 27/1-2/2016, 28/2017) časopisa Instituta za jezik. Alen Kalajdžija bio je predsjednik Organizacionog odbora Drugog simpozija o bosanskom jeziku: Istraživanje, normiranje i učenje bosanskog jezika – dosadašnji rezultati, potrebe i perspektive (12–13. 3. 2015) te predsjednik Organizacionog odbora naučne manifestacije Alija Isaković i bosanski jezik, koja je u organizaciji Instituta za jezik održana 14. 3. 2017. godine u Bošnjačkom institutu u Sarajevu. Trenutno obavlja funkciju direktora Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu.

BIBLIOGRAFIJA

Knjige / monografije:

  1. Omer Hazim Humo: Sehletul-vusul,Muzej Hercegovine, Mostar, 2010; Grafija i leksika Sehletul-vusula, u koautorstvu s Munirom Drkićem
  2. Refleksi jata u bosanskom alhamijado pjesništvu. Ikavski poetski manir, Institut za jezik, Sarajevo, 2013.

 

Izvorni naučni radovi i sudjelovanja na skupovima:

  1. Jezički karakter pjesme „Ašiklijski elif ba“ u kontekstu novoštokavske folklorne koine i redigiranja njezine jezičke izvornosti, Pismo, časopis za jezik i književnost, II/1, Bosansko filološko društvo, Sarajevo, 2004.
  2. Usmeno jezičko stvaralaštvo Umihane Čuvidine, Pismo, časopis za jezik i književnost, II/2, Bosansko filološko društvo, Sarajevo, 2005.
  3. Etimologija pojedinih ojkonima u dolini gornjeg i srednjeg toka rijeke Bosne, Istraživanja, časopis Fakulteta humanističkih nauka, br. 1, Mostar, 2006.
  4. Porijeklo i značenje antroponima Umihane Čuvidine, Slovo Gorčina, 28/2006, Stolac
  5. Transliteracija alhamijado pjesme „Ibrahime terzija“ iz 1895. godine, Književni jezik, br. 23/1, Sarajevo, 2007.
  6. Značenje i funkcija hercegovačkoga imeničkog dijalektizma ìzvan, Istraživanja, časopis Fakulteta humanističkih nauka, br. 2, Mostar, 2007
  7. Zapadnoštokavski jezički elementi u djelu Abdulvehaba Ilhamije, Godišnjak BZK „Preporod“, Sarajevo, godina VII, 2007.
  8. Struktura i razvoj zapadnoštokavskog narječja i njegov utjecaj na standardni jezikMeđunarodni znanstveni lingvistički skup:Bosanski, hrvatski, srpski i crnogorski jezik – divergentni procesi; iskustva drugih zemalja; Tuzla, 14–16. 9. 2007, Bosansko lingvističko društvo
  9. Utjecaj usmene epske formule na jezički izraz sevdalinke, Međunarodni naučni skup: „Sevdalinka – muzičko-poetska svojstva i pitanja predstavljanja i zaštite“,Bošnjačka liga i Muzička akademija, 20. 3. 2008, Sarajevo; tekst objavljen u:Godišnjak BZK Preporod, Preporod, Sarajevo, 2010.
  10. Usmena kolokacija i frazeologizacija u epu „Ženidba Smailagić Meha“, Međunarodni znanstveni skup: „Return of the Song: The Milman Parry Collection and Its Reception in the World / Povratak pjesme: Zbirka Milmana Parryja i njeni recepcijski odjeci u svijetu“, Tuzla, 3–6. jula 2008.
  11. Terminološko razgraničenje palatalizacije, sibilarizacije i dentalizacije, Istraživanja, časopis Fakulteta humanističkih nauka, br. 3, 2008.
  12. The Bosnian Language – Linguistic Entity and Sociolinguistic Continuity, Bosnian Studies – Journal for research of Bosnian thought and culture, Renaissance, cultural Association of Bosniaks, Sarajevo, Vol. II, No. 1/2008.
  13. Kolebanja u prenošenju silaznih naglasaka na proklitike u morfološkim i leksičkim kategorijamaLingvistički skup: Jezik i mediji, Sarajevski akademski lingvistički krug, Sarajevo, 22–23. 5. 2009. Izmijenjeni tekst:
  14. „Nedosljednost prenošenja silaznih naglasaka na proklitike u morfološkim i leksičkim kategorijama“ (2009), Bošnjački pogledi na odnose između bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika, Institut für Slawistik der Karl-Franzes-Universität, Graz i Institut za jezik, Sarajevo
  15. Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi „Hirvat türkisi“ (1588/1589.), Anali Gazi Husrev-begove biblioteke, br. XXIX-XXX, Sarajevo, 2009.
  16. Da li alhamijado pjesma „Hirvat türkisi“ (1588/1589.) sadrži elemente sevdalinke?Okrugli stol: Sevdah i sevdalinka, Vijeće bošnjačke nacionalne manjine grada Zagreba i Bošnjačko kulturno-umjetničko društvo Sevdah, 19. 12. 2009, Zagreb
  17. Zoonimija u Hörmannovoj zbirci bošnjačke epike. Nazivi konja kao etnolingvistički fenomen u bosnisticiNaučni skup: Bosna i Hercegovina od dolaska Osmanlija do danas, TIKA i Univerzitet u Tuzli, Tuzla: 9–11. 6. 2010. godine. Zbornik radova.
  18. Neki aspekti analize mostarske alhamijado pjesme „I ja pođoh i povedoh konja na vodu“Okrugli sto: „Život i djelo rahmetli Hivzije Hasandedića“; Organizatori: Muzej Hercegovine, Arhiv Hercegovačko-neretvanskog kantona, BZK Preporod Mostar, Univerzitet „Džemal Bijedić“ u Mostaru, Muftijstvo mostarsko Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Mostar: 1. 7. 2010.
  19. Etnici u Hörmannovoj zbirci bošnjačke epikeTreći međunarodni slavistički skup: Njegoševi dani, 2–4. septembar 2010, Nikšić, Republika Crna Gora
  20. Jedan rukavac kulturnog toka bosanskog jezika u osmanskom dobu. Književnojezička koine u alhamijado stvaralaštvu predstandardnog tipaNaučni skup: Kulturno-historijski tokovi u Bosni i Hercegovini XV–XIX st.,Orijentalni institut, Sarajevo, 1–2. novembar 2010.
  21. Prilog terminološkom određenju starobosanskoga jezika, Istraživanja, br. 5, časopis Fakulteta humanističkih nauka, Mostar, 2010.
  22. Antonimi u „Uhodama“ Derviša SušićaSarajevski filološki susreti I, 9. i 10. decembar 2010, Sarajevo
  23. Klasifikacija bosanskih leksema u Makbuli-arifu; Prvi bosanskohercegovački slavistički kongres;Sarajevo, 27–29. 05. 2011.
  24. Dijalekatske interferencije leksičkih oblika gospođ(ic)a/gospoj(ic)a i general/đeneral u bošnjačkoj epici – korpus Hörmannove zbirke, Slovo Gorčina, br. 33, Stolac, 2011.
  25. Osobenosti bosanskoga jezičkog izraza Makbuli-arifa, Anali Gazi Husrev-begove biblioteke, br. XXXII, 2011.
  26. Dijahronijski presjek važnijih strukturnih osobina zapadne štokavštine,Bosanski jezik, br. 8, 2011, Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli
  27. Arhaizmi i neologizmi u Kamenom spavačuNaučni skup o djelu Maku Dizdara: Slovo o Maku; Fakultet humanističkih nauka Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru i Slovo Gorčina, Stolac; Mostar/Stolac, 10. i 11. maj 2012. Članak objavljen u zborniku radova Slovo o Makupod naslovom: Arhaizmi i neologizmi u Kamenom spavaču – leksikografski pristup, Fakultet humanističkih nauka, Mostar, 2013.
  28. Neologizmi u bošnjačkom epskom diskursuIV međunarodni naučno-stručni skup: Edukacija za budućnost; Pedagoški fakultet Univerziteta u Zenici; 24. i 25. 5. 2012.
  29. O klasifikaciji bosanske alhamijado književnojezičke tradicije, Anali Gazi Husrev-begove biblioteke, br. XXXIII, 2012.
  30. Kratka pjesme Mula Muhammeda Mestvice na bosanskom jeziku, Godišnjak BZK Preporod, Sarajevo, 2012.
  31. Dijalekatska baza pjesama iz Hörmannove zbirke bošnjačke epikeNaučna konferencija: Peta međunarodna konferencija društvenih nauka Balkana (ISSCBN), Internacionalni univerzitet, Novi Pazar, 4–5. juni, 2013.
  32. Tautologija u epskom poetskom diskursuNaučna konferencija:Njegoševi dani 5, Univerzitet Crne Gore, Nikšić, 4–6 septembar, 2013.
  33. Specifična upotreba besprijedloškog dativa u epskom diskursu, Književni jezik, br. 24/1-2, 2013, Institut za jezik, Sarajevo
  34. Terminologija oružja u bošnjačkoj epici, Znakovi vremena, god. XVI, br. 61-62, Naučnoistraživači institut „Ibn Sina“, Sarajevo, 2013.
  35. Leksikografski rad Senada Mičijevića: Bosanski etnološki rječnikSimpozij o duhovnoj tradiciji. Povodom godišnjice preseljenja rah. Senada Mičijevića, Muftijstvo mostarsko i Naučnoistraživački institut „Ibn Sina“, Mostar, 20. 3. 2014.
  36. Kontrastivna analiza usmenopoetskih kolokata u vezi s bojama u Hörmannovoj zbirci usmene epike i epu Ženidba Smailagić MehaPeti međunarodni naučno-stručni skup: Kulturni identitet u digitalnom dobu, 3–4. mart 2014.
  37. O mogućnostima dijahronijske bosnistike, Prvi međunarodni panel „Jezik i savremeni izazovi“, u čast osnivanja Filološkog društva, Internacionalni univerzitet, Novi Pazar, 22. maj 2014.
  38. Refleksi jata u poemi ‘Kaside-i burda’ u prijevodu Halila, sina Alijina, Hrla Stočanina iz 1868Sarajevski filološki susreti 3, Sarajevo, 29–30. maj 2014.
  39. Prilog leksikografskoj obradi leksičkih dijalektizama i lokalizama jugoistočnobosanskog govornog tipa, Naučna konferencija: Balkanska kulturna prožimanja kroz filološku i društvenu dimenziju u 20. i 21. stoljeću, Filološko društvo Internacionalnog univerziteta u Novom Pazaru, 6–7. novembar 2014.
  40. O jezičkim osobitostima prijevodne alhamijado literature u kontekstu preporodnog prosvjetiteljstva 19. st.(u koautorstvu s Adnanom Kadrićem), Književni jezik, br. 25/1-2, Institut za jezik, Sarajevo, 2014.
  41. O dosadašnjem proučavanju bosanske alhamijado književnojezičke tradicije i mogućnostima budućih istraživanjaDrugi simpozij o bosanskom jeziku:Istraživanje, normiranje i učenje bosanskog jezika – dosadašnji rezultati, potrebe i perspektive, Sarajevo, 12. i 13. mart 2015., Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu; tekst objavljen u Zborniku radova, Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu, edicija Posebna izdanja, br. 24, urednik: Alen Kalajdžija
  42. Mostarske pjesme u Hörmannovoj zbirci usmene epike, Naučna konferencija. Kulturološko-historijski razvoj grada Mostara, VKBI, Mostar, 27. mart 2015. godine
  43. Perspektive proučavanja alhamijado pismenosti: projekt transkripcije i transliteracije alhamijado tekstovaNaučna konferencijaKulturno-historijska kretanja u Bosni i Hercegovini od 15. do 19. st., Orijentalni institut Univerziteta u sarajevu, 16–18. maj 2015.
  44. (Direktni i indirektni) utjecaj poetske gramatike na jezički izraz poeme Kaside-i burdaDrugi bosanskohercegovački slavistički kongres, Slavistički komitet Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 28–30. maj 2015.
  45. Bosanski jezik kao simbol nacionalnog identiteta kod Omera Hume (1808–1880); u koautorstvu s Munirom Drkićem,Peti naučni skup Bosanskohercegovačka država i Bošnjaci, BZK Preporod, 30. maj 2015, Sarajevo
  46. Pregled historije bosanskog književnog jezika, Drugi međunarodni znanstveni skup, BZK Preporod Hrvatske, 14. i 15. 11. 2015, Dubrovnik
  47. Muhamed Šator i njegov doprinos bosnistici (2016), Naučna konferencija: Hercegovački znanstvenici i tradicija istraživanja u Hercegovini, 11. i 12. novembar 2015, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, Mostar; Objavljeno u: Zborniku radova, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, Mostar, 2016; urednik Šaban Zahirović, Mostar, 2016.
  48. Iz historije bosanskog književnog jezika, Konferencija BEMUF-a, 26–28. februar 2016, Halmstad, Švedska
  49. Tri rukopisna ilmihala na bosanskom jeziku u XIX st., Naučna konferencija: Islam i muzułmanie w kulturze, literaturze i językach Słowian południowych u jeziku, 18–19. II. 2016, Łódź, Polska; tekst objavljen u Zborniku radova, Lodz, 2016, urednica…
  50. Bosanski jezik u protoku stoljeća, Naučna konferencija: Identitet Bošnjaka – izazov XXI stoljeća, BZK Preporod, 23. 04. 2016, Zenica
  51. Aktuelni problemi bosanskoga jezika: jučer, danas, sutra (2016); Redovna sjednica Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, 09. 07. 2016; objavljeno: Rezolucija o bosanskom jeziku (zbornik radova), Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, 2016.
  52. 51. Počeci službene upotrebe bosanskoga jezika, Književni jezik, 27/1-2, Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu, 2016.
  53. Načela Isakovićeva intelektualnog aktivizma u reafirmaciji bosanskoga jezika, Naučna konferencija: Alija Isaković i bosanski jezik, Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu, Bošnjački institut, 14. 3. 2017, Sarajevo
  54. Bosanski jezik u djelu „Kitabun-nebat“ beogradskog dragomana Osmana bin Abdurahmana, u koautorstvu s Adnanom Kadrićem; Naučna konferencija Bosanski jezik u vremenu, 21–23. april, Zagreb, BZK Preporod Zagreb i Vijeće Bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba
  55. Razvoj pismenosti u srednjovjekovnoj Bosni – opće odredbe; naučno savjetovanje: Naučna misao u Bosni i Hercegovini: historijski razvoj do kraja XX stoljeća, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, Konjic, 19. 5. 2017.
  56. Udio korpusa alhamijado literature u predstandardnom periodu bosanskog jezika; International Conference in Linguistics „The History of the World of Languages“: Present and Future (Issues)“, Institute of macedonian language „Krste Misirkov“ – Skopje, 15–17 November 2017.

 

Stručni radovi:

  1. Neki stilistički aspekti sure „Er-Rahman (Svemilosni)“ u prijevodu Kur'ana na bosanski jezik Enesa Karića, Didaktički putokazi, god. XI, br. 37, Zenica, 2005,
  2. Lingvističko djelo Muhameda Šatora, Slovo Gorčina, 27/2005, Stolac
  3. Historijski, književno-jezički i etnološki elementi bošnjačke kulture, Slovo Gorčina, br. 30, Stolac, 2008.
  4. Herta Kuna: 1922–2009, Slovo Gorčina, 31/2009, Stolac
  5. Prilog bibliografiji alhamijado književnosti,Glasnik arhiva i arhivističkog udruženja, Sarajevo, 2010.
  6. Stoljeće od pojave prve pjesničke zbirke alhamijado književnosti: Das Serbokroatische Dichtunger bosnischer Moslims aus dem XVII., XVIII. und XIX. Jahrhundert Sejfudina Kemure i Vladimira Ćorovića, Znakovi vremena, br. 57, Sarajevo, 2012.

 

Prikazi i osvrti:

  1. Muhamed Šator: Bosanski/hrvatski/srpski jezik u Bosni i Hercegovini do 1918. godine, Fakultet humanističkih nauka, Mostar, 2003; objavljeno u: Književni jezik, Institut za jezik, Sarajevo, 2004
  2. Hasnija Muratagić-Tuna: Bosanski, hrvatski, srpski aktuelni pravopisi – sličnosti i razlike, Bosansko filološko društvo, Sarajevo, 2005; objavljeno u:Istraživanja, časopis Fakulteta humanističkih nauka, Mostar, 2006.
  3. Mirjana Popović: Politička terminologija, Fakultet humanističkih nauka, Mostar, 2007; objavljeno u: Didaktički putokazi, br. 49, god. 14., decembar 2008, Zenica
  4. Muzeološki izgled Alekse Šantića: 140 godina Alekse,Muzej Hercegovine, Mostar, 2008; objavljeno u: Život, 2008, Sarajevo
  5. Radosavljeva bosanska knjiga. Zbornik krstjanina Radosava, priredila: Anica Nazor, Međunarodni Forum Bosnae, 2008; objavljeno u: Istraživanja, časopis Fakulteta humanističkih nauka, Mostar, br. 4, 2009.
  6. Najkompletniji bosanski rječnik do sada. Rječnik bosanskog jezika Dževada Jahića,Slovo Gorčina, 32/2010, Stolac
  7. Andrew Baruch Wachtel: Stvaranje nacije, razaranje nacije. Književna i kultura politika u Jugoslaviji. Bošnjačka asocijacija 33, Sarajevo, 2010.Prikaz pod naslovom: Bošnjačka kulturno-nacionalna zajednica u kontekstu Wachtelova Stvaranja i razaranja nacijeŽivot, 2010, Sarajevo; u: Almanah, časopis za proučavanje, prezentaciju i zaštitu kulturno-istorijske baštine Bošnjaka/Muslimana, br. 48–49, Podgorica, 2010.
  8. Lejla Nakaš:Jezik i grafija krajišničkih pisama, Slavistički komitet, Biblioteka Bosnistika, Sarajevo, 2010; objavljeno u: Godišnjak BZK Preporod, Sarajevo, 2011.
  9. Doprinos proučavanju sandžačke alhamijado tradicije: Sead Šemsović i Fuad Baćićanin, Rukopisna ostavština Nazifa Šuševića (1860–1923), Narodna biblioteka Dositej Obradović, Novi Pazar, 2011; obavljeno u: Anali Gazi Husrev-begove biblioteke, br. XXXIII, Sarajevo, 2012.
  10. Rječnik stranih riječi bosanskog jezika, Institut za jezik, Sarajevo, 2011; objavljeno u: Istraživanja, časopis Fakulteta humanističkih nauka, br. 6, Mostar, 2012.
  11. Hadžem Hajdarević i Aida Kršo: Pravopisni priručnik bosanskog / hrvatskog / srpskog jezika sa osnovama gramatike, Institut za jezik, Sarajevo, 2013; objavljeno u: Didaktički putokazi, br. 66, god. XIX, Zenica, 2013.

Newsletter

Vaša zainteresiranost za novosti s naše stranice za nas predstavlja pozitivnu povratnu informaciju, koja nam govori da je naš trud na promoviranju jezika i svega što ima veze s jezikom prepoznat od strane krajnjih korisnika, te da nismo usamljeni u svojim naporima. Nadamo se da ćete u novostima koje budete primali od nas naći informacije koje će vam biti od koristi.

Facebook