Mr. sc. Aida Kršo

Biografija i bibliografija:

Mr. sc. Aida Kršo:

Rođena je u Sarajevu. Završila je Filozofski fakultet u Sarajevu, Odsjek za južnoslovensku književnost i južnoslovenske jezike 1993.godine. Iste godine upisuje se na Odsjek za južnoslavenske jezike Filozofskog fakulteta u Sarajevu i time je kao studij pod A, završila obje grupe.

            Radila je kao srednjoškolski profesor u Željezničkom školskom centru u Sarajevu do 1996. Naredne školske godine uporedo radi i u Trećoj gimnaziji, a zatim prelazi na Pedagošku akademiju u Sarajevu u stalni radni odnos, gdje je izabrana za asistenta na jezičku grupu predmeta. Na Pedagoškoj akademiji bila je asistent na predmetima: Ortoepija, Scenski izraz i lutkarstvo, Bosanski jezik I (fonetika i morfolofija), Bosanski jezik II (sintaksa), Kultura govora. Pored obaveza u nastavi, bila je sekretar Odsjeka za razrednu nastavu, kao i urednik lista „Iskrice“ (metodički i stručni časopis namijenjen odgajateljima u Federaciji), i zajedno sa predmetnim profesorom dr. Milanom Šipkom, držala nastavu iz ortoepije i bosanskog jezika za studente u Goraždu (organizirano istureno odjeljenje Pedagoške akademije), u više navrata, prema terminima za predavanja, vježbe i ispite.

            U periodu od 1996. do 2003. bila je zaposlena na Pedagoškoj akademiji u Sarajevu. Od 1996. do 1998. uporedo je radila, na pola norme, kao srednjoškolski profesor u Trećoj gimnaziji. Od 1999. do 2001. angažirana je i kao asistent na Fakultetu političkih nauka, na Odsjeku za žurnalistiku, na predmetima: Bosanski jezik, Novinarska stilistika, Kultura komuniciranja, gdje je ponovo u periodu od 2007. do 2009. radila kao asistent, na istim predmetima.

            Postdiplomski studije lingvistike upisala je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, položila sve ispite i napisala magistarski rad Fonetske i morfološke karakteristike govora Vratnika pod mentorstvom dr. Josipa Baotića. Rad je odbranjen na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, uz mentora dr. Radoja Simića 2007. godine. Iste godine, upisala je doktorski studij na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, pod naslovom Značenje i distribucija vremenskih glagolskih oblika u publicističkom stilu standardnog jezika, mentor je dr. Miloš Kovačević.

            Od 2003. godine, zaposlena je u Institutu za jezik Univerziteta u Sarajevu. Radila je na mjestu sekretara Instituta, a onda je izabrana u zvanje višeg stručnog saradnika (2007). U toku rada u Institutu, bila je koautor Rječnika bosanskog jezika zajedno sa ostalim autorima, uposlenicima Instituta (Ibrahim Čedić, Naila Valjevac, Hadžem Hajdarević, Safet Kadić). Bila je i saradnik na Rječniku stranih riječi bosanskog jezika (2011) u izdanju Instituta za jezik u Sarajevu; saradnik na trećem izdanju Великог речника страних речи и израза(2008) koji je objavila IK Prometej  - Novi Sad (autori: Klajn – Šipka). Bila je saradnik na velikom projektu radeći sa prof. Milanom Šipkom na Правописном речнику српског језика(IK Prometej – Novi Sad), prvo izdanje 2010, a zatim i drugo izmijenjeno izdanje 2012 (koje je objavljeno poslije autorove smrti). Aida Kršo je uradila korekturu cijelog teksta, a prema uputama koje je ostavio autor. U toku izrade Правописног речника српског језика Aida Kršo je radila na izradi alfabetara, izboru i klasifikaciji građe, obradi odrednica i pružanje pomoći autoru u konačnom oblikovanju Rečnikа u elektronskoj verziji.

            Od 2010. u Institutu za jezik, angažirana je na projektu Pravopisni priručnik u okviru kojeg je objavila knjigu Pravopisni priručnik bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika sa osnovama gramatike, u koautorstvu sa Hadžemom Hajdarevićem. Navedeni projekt usmjeren je prema našim građanima u iseljeništvu u cilju stručne jezičke podrške nastavi bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika, što podrazumijeva održavanje niza konsultativnih i radnih sastanaka, kao i izlaganja na temu norme savremenog jezika i jezičke prakse, kao i metodike u nastavi maternjeg jezika u iseljeništvu. Takvi sastanci u ambasadama Bosne i Hercegovine, udruženjima, kulturnim centrima, te sudjelovanja na skupovima nastavnika, roditelja, mladih i svih koji su na direktan ili indirektan način uključeni u organiziranje ili izvođenje nastave na maternjem jeziku  ili tribine, održani su u Švedskoj (Geteborg, Štokholm, Malmö, Jonkoping, Halmstad), Norveškoj (Oslo), Danskoj (Kopenahgen), Njemačkoj (u Štutgartu, Frankfurtu, Minhenu, Ulmu, Manhaim), Švicarskoj (Luzer, Bern, Cirih, i dr.), Austrija (Linz, Beč), Slovenija (Ljubljana), a u planu je da se Projekt nastavi prema ostalim evropskim zemljama, te i prema Americi i Australiji s ciljem stručne podrške Instituta za jezik u očuvanju i učenju bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika, a usmjerene ka građanima Bosne i Hercetgovine koji žive u iseljeništvu.

            Objavila je dvadesetak naučnih i stručnih radova, iz oblasti normativne lingvistike u časopisima i zbornicima radova. Bila je stalni saradnik Prosvjetnog lista, da njegovog zatvaranja, i redovno objavljivala tekstove u kolumni Iz jezičke prakse.Sudjelovala na više naučnih skupova: Sarajevo, Bihać, Mostar, Istočno Sarajevo, Poznanj (Poljska). Recenzirala je više udžbenika za osnovnu školu; član Komisije za izbor najboljih učeničkih radova na konkursu Muzeja „Alija Izetbegović“; već nekoliko godina sudjeluje kao dio tima u Noći istraživača; predavač na seminaru za nastavnike bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika koji žive i rade u Austriji; saradnik Instituta koji je često u kontaktu sa građanima odgovarajući na pitanja u vezi sa njihovim pravopisnim dilemama.

            Svoj i naučni i stručni rad usmjerava na savremeni jezik, te širenje i jačanje jezičke kulture, a svojim pravilnim govorom, sa svim elementima dobrog govornika, ne samo da informira nego i educira slusaoce. Često je uspjesan promotor izdanja Instituta za jezik, kao i moderator promocija i promotor izdanja Instituta, koje se organiziraju u zemlji i inostrastvu.

 

 

b) Radovi

Koautorstvo:

1.       «Anotirana bibliografija radova objavljenih u izdanjima Instituta za jezik Sarajevo» Hadžem Hajdarević, Aida Kršo Radovi knj. XVII, Institut za jezik u Sarajevu, Sarajevo, 2005. str. 174-314.

2.      «Rječnik bosanskog jezika» koautor (autori: dr. Ibrahim Čedić, dr. Naila Valjevac, mr. Aida Kršo, Hadžem Hajdarević, Safet Kadić), Institut za jezik Sarajevo, 2007.

3.      „Pravopisni priručnik bosanskog / hrvatskog / srpskog jezika sa osnovama gramatike“ edicija Priručnici JNU Institut za jezik; edicija Udžbenici IK BH Most; 2013.

 

 

Referati:

1.      «Bosanski jezik u programima srednjih škola» Zbornik radova sa Simpozij o bosanskom jeziku (Bihać), Institut za jezik u Sarajevu, Posebna izdanja, knj. 10. str. 251-263. Sarajevo, 1999. g.

2.       «Pojava, razvoj i gašenje arebice iz sociolingvističke perspektive» Zbornik radova sa Međunarodne lingvističke konferencije «Jezik, književnost i kultura Slovena jučer i danas III» str. 117-125. Poznanj (Poljska), Poznanj, 2001. g.

3.      „Imperfekt u književnoumjetničkom i publicističkom djelu Petra Kočića“, Posebna izdanja, Naučni skupovi, knjiga 3/1, Nauka i nastava na univerzitetu, Univerzitet u Istočnom Sarajevu, Filozofski fakultet, Pale 2009., str. 73-79.

4.      „Aorist i imperfekt u novinarskom stilu savremenog jezika“, Književni jezik, 2014. (25/1-2), str. 153-162 

5.      „Glagolski oblici u funkciji modalnih riječi i izraza“, Posebna izdanja, Naučni skupovi, knjiga 5/1, Nauka i politika, Univerzitet u Istočnom Sarajevu, Filozofski fakultet Pale, 2011.; str. 237-241.

6.      „Poznavanje funkcionalnih stilova standardnog jezika kao elemenat kulture govora“ Naucni skup „Nauka i tradicija“, 18-19. maj 2012. organizatori skupa su: Filozofski fakultet Univerziteta u Istočnom Sarajevu.

7.      „Važnost administrativnog stila u širenju jezičke kulture“, Književni jezik, 2015. (26/1-2), str. 109-118.

8.      „Specifičnost jezičkog izraza Zuke Džumhura“ Zbornik radova Naučni sup o „Slovo o Aleksi Šantiću, Antunu Branku Šimiću i Zuki Džumhuru“, Mostar, 24. i 25. april, 2014.  325-331.

 

Članci:

1.    «O pisanju naziva kantona» Didaktički putokazi, br. 9/ XII 1997. g. Zenica, str. 30-32.

2.       «Jezička politika u BiH od 1965. do 1990.» Didaktički putokazi,  br. 41. dec, 2006., Zenica.

3.      Iz jezičke prakse: «Svako je kovač svoje sreće – O upotrebi zamjenice svoj» Prosvjetni list, decembar 2007./januar 2008. god.

4.       Iz jezčke prakse: «Nošen – da, ali donešen – NE» Prosvjetni list, februar, 2008. g.

5.       Iz jezičke prakse: «Mi bismo išli, a biste li vi? (O pogrešnoj upotrebi glagola biti)», Prosvjetni list, mart, 2008. br. 116/XII

6.       Iz jezičke prakse: «Za sve ovo vrijeme i sve ove godine (O pogrešnoj upotrebi zamjenice sav u srednjem rodu)», Prosvjetni list, april, 2008. br. 117/XII, str. 20.

7.       Iz jezičke prakse: «Tri moguće greške kod pisanja naziva škola (Veliko slovo, navodnici i skraćenice, a i o pisanju naziva predmeta)», Prosvjetni list, maj/juni, 2008. br. 118 i 119//XII, str. 20.

8.       Iz jezičke prakse: «Greške u pisanju naziva kantona», Prosvjetni list, septembar, 2008. br. 120/XII, str. 20.

9.       Iz jezičke prakse: «Problemi sa kaišem, daidžom i avlijskim vratima (Pravila pisanja glasa j)», Prosvjetni list, oktobar, 2008. br. 121/XII, str. 20.

10.   Iz jezičke prakse: «Nije uredu, čekanje u redu», (Stastavljeno i rastavljeno pisanje priloga i brojčanih ocjena)», Prosvjetni list, novembar, 2008. br. 122/XII, str. 20.

11.  Iz jezičke prakse: «Kula sa crticom ili kula bez crtice, (Pisanje polusloženica)» Prosvjetni list, decembar/januar, 2008/2009., br. 123/124 godina XIII., str. 20.

12.   Iz jezičke prakse «Ije ili je (Pravila ijekavskog izgovora I.)», Prosvjetni list, februar, 2009., br. 125, godina XIII,  br. str. 20.

13.  Iz jezičke prakse «Htjeo ili htio (Pravila ijekavskog izgovora II. – Ikavski oblici u ijekavskom izgovoru)», Prosvjetni list, mart, 2009., br. 126, godina XIII, str. 20.

14.  Iz jezičke prakse „Treba sjesti na mjesto po mjeri“ (Pravila ijekavskog izgovora III. – Produženo je), Prosvjetni list, april, 2009. br. 127, godina XIII, str. 22.

15.  Iz jezičke prakse „Nedjeljni ručak je samo nedjeljom!“ (Pravila ijekavskog izgovora IV. – Ekavski oblici u ijekavskom izgovoru), Prosvjetni list, maj/juni, brojj 128/129, godina,  XIII, str. 22.

 

 

 

 

 

 

 

 

RADNO ISKUSTVO :

-   viši stručni saradnik u JNU Institutu za jezik u Sarajevu;

-   rad na projektima Instituta, Bibliografija radova Instituta, Rječnik bosanskog  jezika, Rječnik anglicizama u bosanskom jeziku;

-   uključena u veliki projekt Instituta - Pravopisni priručnik bosanskog/hrvatskog/srpskog jezika sa osnovama gramatike u okviru kojeg je urađen Priručnik, održavaju se sastanci sa ministarstvima nadležnim za iseljeništvo, sastanci u Evropi sa naši građanima, izlaganja na temu savremenog jezika i jezičke prakse, promoviranje važnosti očuvanja jezika i jačanja jezičke kulture

-   bila član Upravnog odbora Instituta; trenutno član Vijeća Instituta

-   sekretar Redakcije Književnog jezika

-   sektretar Organizacionog odbora Drugog simpozija o bosanskom jeziku

-   u toku je rad na doktorskoj tezi: «Vremenski glagolski oblici u publicističkom stilu standardnog jezika», prijevljena na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, mentor prof. dr. Miloš Kovačević;

-   recenzenzirala je nekoliko udžbenika bosanskog jezika za osnovnu školu

-   bavi se i lektoriskim poslovima

-   jezičke konsultacije sa građanima koji pozivaju Institut zbog jezičkih nedoumica

-   uključena u mnoge aktivnosti Instituta (promocije, seminari, izlaganja na temu savremenog jezika i pravopisne problematike)

-   saradnik na Velikom rečniku stranih reči i izraza, treće izdanje, autori Klajn-Šipka, Novi Sad, 2008.g. ;

-   saradnik na svim izdanjima prof. Milana Šipke u ediciji Popularna lingvistika, IK „Prometej“

-   Saradnik na Pravopisnom rečniku srpskog jezika (autora Milana Šipke), izdanje 2009. i 2010. g. „Prometej“ Novi Sad;

-   redovni saradnik u Prosvjetnom listu za teme iz jezičke prakse u toku 2007 – 2009. g.

-   do 2003. godine bila asistent na Pedagoškoj akademiji u Sarajevu na  jezičkoj grupi predmeta, kod prof. dr. Milana Šipke, prof. dr. Hanke Vajzović i prof. dr. Ibrahima Čedića;

-   bila spoljni saradnik, asistent na Političkim naukama u Sarajevu Odsjek za žurnalistiku i na Fakultetu za javnu upravu u Sarajevu;

-   srednjoškolski profesor bosanskog jezika u Trećoj gimnaziji i Željezničkom školskom centru od 1993. do 1996.

 

 

Seminari i stručno usavršavanje, kao predavačili učesnik

1.      Simpozij o bosanskom jeziku (Bihać), Institut za jezik u Sarajevu, 1999. g.

2.      Međunarodne lingvističke konferencije «Jezik, književnost i kultura Slovena jučer i danas III» Poznanj (Poljska), Poznanj, 2001. g.

3.      Simpozij, Pale, maj, 2008.; 2009.; 2010,: 2011,: 2012.

4.      učesnik naučnih skupova za nastavnike sa nastavničkih fakulteta (Budimpešta, Ohrid)

5.      učesnik seminara za profesore bosanskog jezika (kao srednjoškolski profesor) u Sarajevu

6.      Promocije Pravopisnog priručnika: Geteborg, Stuttgart, Linz, Ljubljana, Bihać (2013)

7.      Naučni sup o „Slovo o Aleksi Šantiću, Antunu Branku Šimiću i Zuki Džumhuru“, Mostar, 24. i 25. april, 2014.  325-331.

8.      Drugi simpozij o bosanskom jeziku, Sarajevo, 2015.