Od epske pjesme do standardnog jezika

Vrijeme trajanja

Početak projekta 2012. godine, završetak 2016. godine.

Metode izrade

Analiza se temelji na sociolingvističkoj teoriji jer se neposredno dotiče pitanja jezičnih politika u 19. stoljeću, ali i metodom poredbene historijske standardologije, budući da se bavimo historijskim kontekstom i uspostavljanjem odnosa prema drugim slavenskim jezicima, odnosno njihovim standardizacijskim procesima. Sociolingvistički okvir pruža ovdje mogućnost za postavljanje mnogih pitanja koja se odnose na uvjete i način standardizacije nekog jezika.

Ishodi i ciljevi projekta

Razumijevanje uvjeta pod kojima se stvarala osnova za početke standardizacije. Uvođenje bosanske standardizacije u paradigmu mišljenja o povijesti jezika na južnoslavenskom prostoru, kao i sagledavanje procesa standardizacije u Bosni i Hercegovini kroz analizu ideja i stavova koji su bili u temelju tog procesa. Zatim, utvrđivanje standardnotvornih faktora kao što su: historijski i kulturni trenutak, filološki zahvati, značajni stvaraoci ili ličnosti...

Obrazloženje projekta

Ovai projekat bavi se sociolingvističkim aspektom Hermanove zbirke narodnih pjesama. Cilj projekta je analiza relevantnih jezičkih fenomena čije je težište na interpretaciji odnosa jezičnih i izvanjezičnih okolnosti. U procesu sekundarne standardizacije bosanskog jezika, zbirka narodnih pjesama Koste Hermana zauzima posebno važno mjesto. Za razliku od drugih pristupa njegovom korpusu koji su bili bazirani na filološkim načelima, ova analiza je usmjerena na korpus nakon redakcije, pripremljen za objavljivanje, s tim da se cijeli postupak postavlja i razmatra u kontekstu društvenih, političkih, ekonomskih i kulturnih prilika koje su ga povijesno odredile. U tom smislu, Herman je jedna od nezaobilaznih ličnosti u povijesti standardizacije bosanskog jezika, iako je jezik bio samo jedan od elemenata njegovog širokog kulturnog programa. Analizirani korpus pokazuje da su Hermanove intervencije bile usmjerene u pravcu stabilizacije stanja jezične progresije. Taj postupak i oblikovan jezik promatrat će se u kontekstu predromantičarskog sentimentalizma, ali i u kontekstu tada aktuelne jezične politike Monarhije. Svaki postupak u procesu standardizacije čini se u skladu s dominantnom ili hijerarhijskom situacijom, ili se referira na stajališta koja favoriziraju dominantnu ili hijerarhijsku situaciju, ne samo u jeziku, nego i u društvenom poretku, pa tako i ovaj.

Važnija literatura

1.    Armstrong, N. and Mackenzie, E. (2013.): Standardization, Ideology and Linguistics, London.

2.    Brozović, D. (1970.): Standardni jezik, Zagreb.

3.    Jonke, Lj. (1964.): Književni jezik u teoriji i praksi, Zagreb.

4.    Maracz, L. (2012.): Multilingualism in the Transleithanian part of the Austro-Hungarian Empire (1867-1918): Policy and practice, Jezikoslovlje, Osijek.

5.    Molinero, C. – Stevenson, P. (2006.): Language Ideologics, Policies and Practices, London.

6.    Milroy, J. (2001.): Language ideologies and consequences of standardization, Jos, Michigen.

7.    Sesar, D. (1996.): Putovima slavenskih književnih jezika, Zagreb.

8.    Olender, M. (1992.): The Languages of Paradise, Race, Religion, and Philology in the Nineteenth Century, London...

Društvena korist

Najveći društveni doprinos bio bi, kuhnovski rečeno, otkrivanje razornog naličja znanosti. Svaka standardizacija je manifestacija određene ideologije i to je sasvim poznata i jasna sociolingvistička činjenica, ali problem su pristupi ovom procesu koji su se vremenom sasvim ideologizirali. Drugim riječima, većina južnoslavenskih studija koje tematiziraju standardizacijske procese na ovom prostoru zaobilaze bosansku jezičnu situaciju, a ona je iznimno bitna za razumijevanje potpune slike o odnosu zajedničke osnovice i knjiške nadgradnje, odnosno razumijevanju standardizacijskih procesa kroz koje su prolazili južnoslavenski jezici.

Korištenje opreme

Za projekat će se koristiti računarska oprema Instituta za jezik, internet, literatura.

Ostale napomene

Do 2013. godine za potrebe projekta izvršena je priprema i obrada građe iščitavanje relevantne literature, razrađen plan izrade i napisane bilješke.

U 2013., 2014. i 2015. godini radit će se na ekscerpciji i analizi relevantnih jezičkih fenomena čije je težište na interpretaciji odnosa jezičnih i izvanjezičnih okolnosti. Istovremeno će se nastaviti s prikupljanjem i obradom građe.

U 2016. godini će se pisati uvod i zaključci te potrebne završne ispravke, kao i pripreme za štampanje knjige.