Mostarsko savjetovanje o književnom jeziku

 

Knjiga 1.

Mostarsko savjetovanje o književnom jeziku – referati, diskusije, zaključci (1974, god., str. 224.) I. OTVARANJE SAVJETOVANJA POZDRAVNA RIJEČ ORGANIAZATORA (MILAN ŠIPKA). POZDRAVNA RIJEČ PREDSTAVNIKA GRADA DOMAĆINA (ZDRAVKO OSTOJIĆ). POZDRAVNA RIJEČ PREDSTAVNIKA STRUČNIH DRUŠTAVA SR Srbije (prof. dr Asim Peco), SR Crne Gore (prof. Đorđe Rašović). II. SMISAO I ZNAČAJ SAVJETOVANJA-UVODNO IZLAGANJE (Milan Šipka).
 

DIO PRVI:

REALIZACIJA ZAKLJUČKA


I. REFERATI


Obaviještenost nastavnika o Zaključcima Simpozijuma o jezičkoj toleranciji i drugim dokumentima o književnom jeziku i književnojezičkoj politici u Bosni i Hercegovini (Josip Boatić). Neka pitanja u vezi s realizacijom zaključka o rvnopravnosti pisma i nazivu jezika (Mustafa Ajanović). Zaključci o ijekavskom izgovoru i njihova primena u praksi (Milan Šipka). Problemi primjene dvojne terminologije u programima, udžbenicima i školskoj nastavi u Bosni i Hercegovini (Hrvoje Križić). Ostvarivanje principa slobode individualnog izbora jezičkih sredstava (Zvonimir Diklić). Realizacija principa književnojezičke politike u području javnog informisanja (Svetozar Marković). Neke odlike jezika administracije, uprave, predstavničkih tijela i društveno-političkih organizacija (Ferdo Boban).


II. KOREFERATI


O nazivu jezika srpskohrvatski - hrvatskosrpski (Rasim Tiro). O neopravdanom zapostavljanju ćirilice u Bosni i Hercegovini (Lazar Matković). Realizacija Zaključka Simpozijuma u školama na području istočne Hercegovine (Ljubomir Rudan). Književnojezička politika u praksi NIP ˝Oslobođenja˝ (Adil Hajrić).


III. DISKUSIJA


Nekoliko misli o našoj jezičkoj kulturi (Smilja Mučibabić). Riječ-dvije o pravopisu (Velimir Laznibat). O ravnopravnosti pisama, jezika administracije i bosansko-hercegovačkom standardnom izrazu (Asim Peco). O jezičkoj kulturi nastavnika (Milan Bodiroga). O uzusu i još ponečemu (Ivan Lovrenović). O položaju ćirilice u Bosni i Hercegovini (Branko Savić). Kultura govora i specifični problemi radija i televizije (Nada Vujović). Nekoliko napomena uz podnesene referate (Jovan Vuković). O slobodi izbora jezičkih sredstava (Rasim Tiro). Književnojezička politika- izraz zajedništva naroda BiH (Ismet Smailović). Protiv nacionalističkog pristupa jeziku (Cvijan Radovanović). Nekoliko napomena u vezi s primjedbama na referat (Svetozar Marković). O ˝Pravopisnom priručniku˝ (Milivoje Minović). Povodom primjedaba na referat o ravnopravnosti pisama (Mustafa Ajanović). O našoj pravopisnoj problematici (Srđan Janković). Još o pravopisnoj problematici (Jovan Vuković). Više širokogrudosti i razumijevanja (Fadil Krpo). Za slobodnu diskusiju i međusobno poštovanje (Milan Šipka).

DIO DRUGI


NAREDNI ZADACI


I. NAREDNI ZADACI NAUČNOISTRAŽIVAČKIH I STRUČNIH INSTITUCIJA U PROUČAVANJU JEZIKA I U JEZIČKOJ STANDARDIZACIJI U BOSNI I HERCEGOVINI - uvodni referat (Ismet Smailović).


II. DISKUSIJA


O radu na širenju jezičke kulture i podizanju nivoa lingvističkog obrazovanja (Mevlida Karadža-Garić). O programskoj orijentaciji Odjenjenja za jezik Instituta za jezik i književnost u Sarajevu (Josip Boatić). Nekoliko riječi o književnom jeziku i književnojezičkoj politici u Bosni i Hercegovini (Mladen Oljača). Odbrana nepismenih (Midhat Riđanović). Od Sarajevskog simpozijuma doMostarskog savjetovanja (Srđan Janković). O dosadašnjim rezultatima u proučavanju narodnih govora i kulturne baštine Bosne i Hercegovine (Asim Peco). Za lingvističku obradu književnojezičkog nasljeđa (Herta Kuna). Doprinos Komisije za lingvistička ispitivanja ANUBiH proučavanju jezika u Bosni i Hercegovini (Jovan Vuković). O ˝Pravopisnom priručniku˝ (Svetozar Marković). O značenju izraza ˝tolerancija˝ (Milivoje Jeftić). Još o ˝Pravopisnom priručniku˝ (Ismet Smailović). O situaciji pisama i izgovora na srpskohrvatskom jezičkom jezičkom području (Đorđe Rašović). Povodom primjedaba na ˝Odbranu nepismenih ˝ (Midhat Riđanović). O nazivu jezika, ravnopravnosti pisama i položaju ekavice u BiH (Mladen Oljača). O deskriptivnom pristupu jeziku (Jovan Vuković). Za konkretniju raspravu i aktivniji odnos prema problemima u praksi (Amira Idrizbegović).


III. ZAKLJUČCI O PROVOĐENJU KNJIŽEVNOJEZIČKE POLITIKE U BOSNI I HERCEGOVINI

DIO TREĆI:


DOKUMENTI O KNJIŽEVNOJEZIČKOJ POLITICI U BOSNI I HERCEGOVINI


1. Zaključci Simpozijuma o jezičkoj toleranciji.

2. ˝Književni jezik i književnojezička politika u Bosni Hercegovini˝.

3. Zaključci, književnojezičkoj politici u vapitno-obrazovnoj djelatnosti.