O NAMA

HISTORIJAT

MISIJA I VIZIJA

POSTUPAK RECENZIRANJA

AUTORSKA PRAVA

DOZVOLE KORIŠTENJA

STANDARDI TEKSTOVA

ETIČKI KODEKS

SUKOB INTERESA

 

 

 

O Nama

 

Izdavač i kontinuitet

Književni jezik je časopis Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu, koji kontinuirano, s manjim prekidima, izlazi od 1972. godine i prati međunarodnu indeksaciju.

Štampano i elektronsko izdanje

Književni jezik ima štampano i elektronsko izdanje (sa zasebnim ISSN-ovima). Štampana verzija namijenjena je razmjeni i prodaji, a elektronska je besplatno dostupna na web stranici Instituta.

Frekvencija izlaženja

Časopis izlazi jednom godišnje.

Naučna oblast

U Književnom jeziku tekstove objavljuju stručnjaci iz raznih oblasti nauke o jeziku.

Originalnost i zabrana plagijata

U Književnom jeziku objavljuju se originalni izvorni naučni, pregledni i stručni radovi te prikazi iz svih lingvističkih disciplina koji do sada nisu objavljeni ni u zemlji ni u inostranstvu, niti su predani nekom drugom časopisu ili publikaciji radi objavljivanja.

Jezik

Jezik časopisa primarno je bosanski, hrvatski i srpski, s apstraktom na engleskom jeziku, s tim da se može objavljivati i na drugim jezicima, ali da apstrakt bude na bosanskom, hrvatskom ili srpskom i na engleskom jeziku. Svi tekstovi trebaju su u skladu s normom jezika na kojem su pisani.

Finansiranje

Književni jezik finansira Institut za jezik, sredstvima dobijenim od prodaje svojih izdanja ili putem prijava na konkurse fondacija, ministarstava i sl.

Plaćanje

Prijavljivanje i objava tekstova su besplatni.

 

 

 

Historijat

 

Časopis Književni jezik jedan je od najstarijih lingvističkih časopisa u Bosni i Hercegovini. Naime, prije osnivanja Instituta za jezik u Sarajevu (1972) o jeziku su brinuli lingvisti okupljeni oko Instituta za savremeni jezik pri Višoj pedagoškoj školi u Sarajevu, koji je počeo s radom 29. aprila 1948. godine. Prvi broj njihova lingvističkog časopisa Pitanja savremenog književnog jezika, čiji je odgovorni urednik bio dr. Jovan Vuković, a članovi Odbora Midhat Šamić i Rihard Kuzmić, izišao je u julu 1949. godine. Percipirajući glavne probleme tadašnje nauke o jeziku, uredništvo se obraća javnosti sljedećim riječima: „Boriti se za pravilnost jezika, jasnost u izrazu, za što jednostavniji način izražavanja i u pisanju i u govoru; unostiti nove poglede u proučavanju jezičkih problema i posmatrati jezička fakta u međusobnoj povezanosti i u povezanosti s društvenim pojavama – to je posao koji će davati smjernice na putu kojim idemo u raspravljanju o aktuelnim problemima jezika; u istraživanju materijala, objašnjavanju pojava, u popularisanju znanja o jeziku, u diskusijama, pitanjima i odgovorima – u svemu tome tražićemo i iznalaziti forme rada – ne gubeći nikad iz vida kako, gdje i kad što u našem radu može biti od koristi savremenom kulturnom životu…“

Nakon ovoga časopisa, sljedeći lingvistički časopis u Bosni i Hercegovini postaje upravo Književni jezik. Nepovoljne društvene i ekonomske prilike, međutim, utjecale su na to da Književni jezik padne u samozatajni zaborav, iz kojega se sada pokušava otrgnuti. To je bio i jedan od vodećih motiva stručnoga kadra Instituta i redakcije časopisa – da se ponovno pokrene ono što je ranije predstavljalo sukus lingvističke misli u Bosni i Hercegovini.

Kao što je poznato, do 1992. godine Književni jezik pojavio se u dvadeset godišta (od 1972. godine), a neposredno pred sami rat dotada posljednji broj našao se u štampariji zbog čega nije objavljen sve do 1997. godine, iako na koricama toga broja stoji godina izdanja 1991, kada su članovi redakcije stavili svoj potpis za publikaciju. Nakon toga – 2003. godine Književni jezik počinje s ponovnim, nažalost neredovnim izlaženjem, koji je na duže vrijeme prekinut od 2007, kada je objavljen dosada posljednji broj ovoga glasila zaveden pod brojem 23/1.

Godine 2013. Naučno vijeće Instituta imenuje novu redakciju časopisa, nakon čega se stječu i materijalni uvjeti za publiciranje broja 24/1-2. Ovog puta, i članovi redakcije i stručni kadar Instituta, kao i svi uposlenici te brojni prijatelji Instituta koji su prije svega svojim prilozima preduprijedili obnavljanje Književnog jezika, ali i oni koji nisu krili svoje zadovoljstvo ponovnim pokretanjem, nadaju se da je neredovnost u izlaženju ovoga časopisa napokon prošlost.

Do ovoga broja Odsjek za južnoslovenske jezike i kasnije Odsjek za bosanski, hrvatski i srpski jezik Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu bio je zadužen da zajedno s Institutom priprema ovo glasilo, ali od ovoga izdanja zbog određenih administrativnih i tehničkih zapreka, Institut za jezik u Sarajevu samostalno priprema ovaj časopis, u saradnji s uistinu prijateljski naklonjenim vanjskim članovima redakcije i tehničkom podrškom administrativnog osoblja.

Težeći ka što kvalitetnijoj strukturnoj i profesionalnoj orijentaciju, novi brojevi Književnog jezika izlaze u redizajniranom obliku s novousvojenim logotipom, zajedno s drugim edicijama koje se pripremaju u Institutu za jezik. Pored toga, Književni jezik krenuo je ka međunarodnoj indeksaciji – već je indeksiran u bazi Central and Eastern Europe Online Library (C.E.E.O.L.), MLA i Ulrich, a radi se na indeksaciji u drugim indeksnim bazama. Sada, s opravdanim optimizmom i nadom, nastavljamo tamo gdje je Institut stao, nadajući se naučno-stručnoj realizaciji zadane misije lingvističke nauke: humanističkog oplemenjivanja kulture i ljudskog duha prožetog njegovim bitkom – jezikom.

 

Misija i vizija

 

Misija Književnog jezika je:

  1. ponuditi rezultate najnovijih jezičkih istraživanja,
  2. unositi nove poglede u proučavanje jezičkih problema, uz multidisciplinaran naučni pristup jezičkim činjenicama,
  3. produbljivati i proširivati normativističke opise na svim jezičkim nivoima,
  4. njegovati jezičku kulturu,
  5. pratiti lingvističke aktivnosti kako u Bosni i Hercegovini tako i u svijetu,
  6. pružiti podršku mladim lingvističkim kadrovima da svojim radovima nađu svoje mjesto u nauci,
  7. učiniti dostupnim svjetskim bazama podataka naučna istraživanja putem indeksacije u što većem broju relevantnih indeksnih baza.

Vizija časopisa Književni jezik jeste da časopis bude platforma na kojoj će biti predstavljena lingvistička istraživanja, prije svega bosanskohercegovačkih, ali i svjetskih lingvista, u pravcu njegovanja i naučnog afirmiranja i promoviranja bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika. Konačni cilj je indeksacija u bazi podataka Web of Science.

 

Postupak recenziranja

 

Svi dostavljeni tekstovi podliježu slijepoj recenziji, što znači da recenzenti ne znaju ko je autor teksta koji recenziraju, kao što ni autori nemaju pristup informacijama o tome ko su recenzenti njihovih tekstova. Rad pregledaju najmanje dva recenzenta.

Nakon primanja rukopisa, glavni urednik određuje odgovara li ponuđeni rukopis oblasti časopisa i je li dovoljno kvalitetan da se pošalje u proces recenziranja.

Ukoliko kvalitet rukopisa nije odgovarajući ili ne pripada oblasti časopisa, glavni urednik odbija rukopis bez dalje procedure.

U slučaju da je rukopis odgovarajući po ova dva kriterija, šalje se minimalno dvama recenzentima. Recenzenti odgovaraju izvještajem na obrascu za recenziranje sa sljedećim preporukama:

  1. Može se objaviti bez ispravki;
  2. Može se objaviti uz navedene ispravke;
  3. Može se objaviti uz tražene ispravke i zahtijeva ponovni pregled;
  4. Nije za objavljivanje.

Kad svi recenzenti dostave svoja mišljenja, glavni urednik može dati jednu od sljedećih preporuka:

  1. Objaviti bez izmjena
  2. Razmotriti nakon manjih izmjena
  3. Razmotriti nakon većih izmjena
  4. Ne objaviti.

Ukoliko je preporuka glavnog urednika da se objavi bez izmjena, rad je prihvaćen za objavljivanje.

Ako glavni urednik preporučuje da se rad razmotri nakon manjih izmjena, rad se vraća autorima sa sugestijama recenzenta za prepravku. Glavni urednik pregleda ispravljeni rukopis i ukoliko su ispravke unesene, odobrava rad za objavljivanje.

U slučaju da je urednikova preporuka da se rad razmotri nakon većih izmjena, o tome se izvještava(ju) autor(i) i očekuje se od njih da revidiraju svoj rukopis u skladu s preporukama recenzen(a)ta. Revidirani rukopis šalje se ponovno recenzentima na odobrenje i, ukoliko se slažu, glavni urednik odobrava rad za objavljivanje, a u slučaju negativnog odgovora recenzenata, rad se odbija.

Ukoliko glavni urednik ili oba recenzenta preporuče da se rad ne objavljuje, rad se odbija.

Glavni urednik ima pravo odbiti rad zbog neodgovarajuće teme ili nedostatka kvaliteta. Glavni urednik ne može biti recenzent, što osigurava visokokvalitetan, pravičan i nepristrasan recenzentski postupak za svaki ponuđeni rukopis, budući da svaki rukopis moraju pozitivno ocijeniti najmanje dva recenzenta i glavni urednik da bi bio prihvaćen za objavljivanje u časopisu.

 

Autorska prava

 

Nudeći tekst časopisu Književni jezik, autor potvrđuje da je rukopis originalan, da nije objavljivan ranije, djelimično ili u cijelosti, te da nije ponuđen drugom časopisu za objavljivanje.

Ukoliko neki dio teksta podliježe autorskim pravima, uz tekst se prilaže kopija dozvole vlasnika autorskih prava za korištenje.

 

Dozvole korištenja

 

Korisnicima je dozvoljeno kopirati i redistribuirati materijal, mijenjati ga i nadograđivati uz navođenje izvora.

Ustupanjem Institutu za jezik prava na objavljivanje svog rada, autori prihvaćaju uvjete korištenja Creative Commons Attribution 4.0 International License (http://creativecommons.org/licenses/by/4.0/) koji dozvoljavaju Institutu da tekst reproducira, distribuira, javno predstavlja, prilagođava i koristi u komercijalne svrhe ako je autor to dozvolio. Autor ustupa Institutu neekskluzivnu dozvolu da objavi rad u printanom obliku. Institut ima sva prava da određuje sve tehničke aspekte časopisa, uključujući cijenu i oblik distribucije. Pored toga, autor ustupa Institutu neekskluzivnu dozvolu da može:

  • prodavati i distribuirati tekst, osim prodaje kopija, pohraniti ga u elektronskom obliku, dijeliti ga integralnog ili u dijelovima u svrhu promocije Instituta preko kompjuterskih mreža i drugih digitalnih medija; snimiti tekst u bilo kom formatu, uključujući digitalne medije, i reproducirati ga u bilo kom obliku, također uključujući digitalne medije;
  • pohraniti rad na kompjuterima u Institutu (ili kancelarijama Instituta);
  • posuđivati ili iznajmljivati kopije rada;

učiniti tekst dostupnim i slati ga preko multimedijalnih mreža, naročito putem Interneta i Intraneta, online, na zahtjev, uključujući to da će rad biti javno dostupan kako bi mu svako mogao pristupiti.

 

Standardi uređivanja

 

Časopis Književni jezik uređuje se prema EASE smjernicama (dostupne na: http://www.ease.org.uk/wp-content/uploads/2015/12/EASE-Guidelines_2016-Bosnian.pdf). Radovi uređeni prema ovim smjernicama imaju veće šanse da budu objavljeni.

 

 

Etički kodeks

 

Časopis Književni jezik uređuje se u skladu s međunarodnim etičkim normama: Best Practice Guidelines for Journal Editors[1] i COPE.[2]

Odgovornosti

Glavni urednik i redakcija donose odluke o tome koji će se rad objaviti u časopisu, vođeni spostvenim, kao i zakonskim pravilima, npr. o zaštiti autorskih prava, etičkim kodeksom i sl. Oni trebaju čuvati integritet akademskih radova, štititi intelektualne i etičke standarde i uvijek biti spremni objaviti ispravke, pojašnjenja, odricanja i izvinjenja kad je to potrebno.

Ljudska prava

Glavni urednik i redakcija procjenjuju rukopise na osnovu intelektualnog sadržja, bez obzira na rasu, spol, seksualnu orijentaciju, religiju, etničku pripadnost, nacionalnost ili političke ideje autora.

Povjerljivost

Glavni urednik i redakcija podatke o ponuđenom rukopisu smiju dijeliti samo s koautorima, recenzentima, potencijalnim recenzentima, savjetnicima i izdavačem.

Zaštita podataka i sukob interesa

Neobjavljeni materijal rukopisa urednik ne smije koristiti za vlastita istraživanja bez izričite pismene dozvole autor(a). Podaci i ideje do kojih se došlo tokom procesa recenziranja smatraju se povjerljivim i ne se smiju koristiti za vlastite interese.

Urednik se treba potruditi da osigura pošten i pravilan proces recenziranja. Ukoliko postoji sukob interesa u smislu konkurencije, saradnje ili drugih veza između urednika i autora ili institucija i kompanija povezanih s člankom, urednik treba povjeriti odlučivanje nekome od članova redakcije koji nemaju ovakav sukob interesa.

Obaveze recenzenata

Doprinos uređivanju

Recenzenti pomažu uredniku u donošenju odluka o objavljivanju tekstova, a kroz komunikaciju s autorom i u poboljšanju kvaliteta teksta.

Blagovremenost

Ukoliko se smatra nekvalificiranim ili nema vremena da pregleda rad u razumnom roku, recenzent o tome treba odmah izvijestiti urednika i isključiti se iz procesa recenziranja.

Povjerljivost

Svi primljeni rukopisi tretiraju se kao povjerljivi dokumenti, što znači da se smiju dijeliti i analizirati samo prema odlukama urednika.

Objektivnost

Recenzije moraju biti objektivne. Lična kritika autora je neprimjerena. Recenzenti trebaju iznijeti svoje stavove jasno i argumentirano.

Navođenje izvora

Dužnost recenzenata je da pronađu relevantne objavljene naučne radove koji nisu navedeni u rukopisu. Svaku primjedbu da je neka ideja u tekstu iznesena ranije treba potkrijepiti odgovarajućim citatom. Recenzenti bi autoru trebali skrenuti pažnju i na sve tekstove za koje znaju da iznose slične ili oprečne ideje onima iznesenim u rukopisu.

Zaštita podataka i sukob interesa

Podaci ili ideje do kojih se došlo kroz proces recenziranja smatraju se povjerljivim i ne smiju se koristiti u lične svrhe. Recenzenti ne bi trebali pregledati rukopise u kojima imaju sukob interesa zbog konkurentskih, saradničkih ili drugih odnosa i povezanosti s autorom, institucijama ili firmama vezanim za članak.

Obaveze autora

Standardi članaka

Autori originalnih naučnih članaka dužni su precizno prikazati svoje istraživanje i objektivno valorizirati zaključke do kojih su došli. Polazne podatke treba tačno i precizno predstaviti u tekstu. Članak treba sadržavati dovoljno informacija i referenci da bi se istraživanje moglo ponoviti. Neistinite ili svjesno neprovjerene tvrdnje predstavljaju neetično ponašanje i nisu prihvatljive.

Originalnost

Članci trebaju biti u potpunosti originalni. Svi tuđi radovi ili dijelovi teksta korišteni u članku trebaju biti adekvatno navedeni i citirani.

Predavanje istog članka u više publikacija

Autori općenito ne bi trebali predavati članke koji opisuju istovjetno istraživanje u više časopisa ili publikacija. Predavanje istog članka u dva konkurentska časopisa predstavlja neetično ponašanje i nije prihvatljivo.

Priznavanje izvora

U radovima autori moraju na adekvatan način priznati radove drugih autora na istu temu. Autori bi trebali navesti publikacije koje su suštinski utjecale na ideje u tekstu.

Autorstvo članka

Autorstvo članka mora biti ograničeno samo na one koji su dali značajan doprinos koncepciji, nacrtu, toku i opisu istraživanja. S druge strane, kao koautore treba navesti sve koji su značajno doprinijeli radu. One koji su doprinijeli istraživanju u manjoj mjeri treba navesti kao saradnike.

Zaštita podataka i sukob interesa

Autori trebaju navesti u radu ukoliko postoji sukob interesa koji bi mogao utjecati na rezultate ili interpretaciju teksta, kao i eventualnu finansijsku podršku za istraživanje ili objavljivanje.

Materijalne greške u objavljenom radu

Ako autor otkrije materijalnu grešku u već objavljenom radu, dužan je odmah o tome obavijestiti urednika ili izdavača i u saradnji s njima povući ili ispraviti rad.

 

 

Sukob interesa

 

Politika časopisa Književni jezik je osigurati ravnotežu, nezavisnost, nepristrasnost i naučnu preciznost članaka. Očekujemo da svi autori iznesu bilo kakve realne ili potencijalne konflikte interesa koji bi se mogli ticati čitalaca ili se direktno odnositi na predmet članka. Ovakva politika nema namjeru da spriječi autore koji mogu imati potencijalni sukob interesa da objave u našem časopisu, nego samo da se svaki potencijalni sukob otvoreno identifikuje tako da čitaoci mogu sami procijeniti članak s obzirom na činjenice i utvrditi da li su spoljni interesi autora možda doveli do pristrasnosti u prezentaciji zaključaka.