Radivoje Papić (ur.) Mostarsko savjetovanje o književnom jeziku (referati, diskusije, zaključci), Institut za jezik i književnost u Sarajevu i NIP „Oslobođenje“ – Sarajevo, Sarajevo, 1974. 223 str.

Predgovor, str. 3–4.

UVOD

I. Otvaranje savjetovanja

M. Šipka, Pozdravna riječ organizatora, str. 7–8.

Z. Ostojić, Pozdravna riječ predstavnika grada domaćina, str. 8–9.

Asim Peco, Đorđe Rašović, Pozdravna riječ predstavnika stručnih društava SR Srbije, SR Crne Gore, str. 9–10.

II. Smisao i značaj savjetovanja – uvodno izlaganje

M. Šipka: Smisao i značaj savjetovanja, str. 11–16.

DIO PRVI. REALIZACIJA ZAKLJUČKA

I. Referati

J. Baotić, Obaviještenost nastavnika o Zaključcima Simpozijuma o jezičkoj toleranciji i drugim dokumentima o književnom jeziku i književnojezičkoj politici u Bosni i Hercegovini, str. 19-29.

M. Ajanović, Neka pitanja u vezi s realizacijom zaključka o ravnopravnosti pisma i nazivu jezika, str. 29–39.

M. Šipka, Zaključci o ijekavskom izgovoru i njihova primena u praksi, str. 40–47.

H. Križić, Problemi primjene dvojne terminologije u programima, udžbenicima i školskoj nastavi u Bosni i Hercegovini, str. 48–55.

Z. Diklić, Ostvarivanje principa slobode individualnog izbora jezičkih sredstava, str. 55–65.

S. Marković, Realizacija principa književnojezičke politike u području javnog informisanja, str. 65–70.

F. Boban, Neke odlike jezika administracije, uprave, predstavničkih tijela i društveno-političkih organizacija, str. 71–82.

II. Koreferati

R. Tiro, O nazivu jezika srpskohrvatski-hrvatskosrpski, str. 83–85.

L. Matković, O neopravdanom zapostavljanju ćirilice u Bosni i Hercegovini, str. 85–96.

Lj. Rudan, Realizacija Zaključka Simpozijuma u školama na području istočne Hercegovine, str. 96–100.

A. Hajrić, Književnojezička politika u praksi NIP ˝Oslobođenja˝, str. 100–102.

III. Diskusija

S. Mučibabić, Nekoliko misli o našoj jezičkoj kulturi, str. 103–105.

V. Laznibat, Riječ-dvije o pravopisu, str. 105–107.

A. Peco, O ravnopravnosti pisama, jezika administracije i bosansko-hercegovačkom standardnom izrazu, str. 107–110.

M. Bodiroga, O jezičkoj kulturi nastavnika, str. 110–111.

I. Lovrenović, O uzusu i još ponečemu, str. 112–115.

B. Savić, O položaju ćirilice u Bosni i Hercegovini, str. 115–117.

N. Vujović, Kultura govora i specifični problemi radija i televizije, str. 117–119.

J. Vuković, Nekoliko napomena uz podnesene referate, str. 119–122.

R. Tiro, O slobodi izbora jezičkih sredstava, str. 122–124

I. Smailović, Književnojezička politika – izraz zajedništva naroda BiH, str. 125–126.

C. Radovanović, Protiv nacionalističkog pristupa jeziku, str. 127.

S. Marković, Nekoliko napomena u vezi s primjedbama na referat, str. 128.

M. Minović, O ˝Pravopisnom priručniku˝, str. 129–130.

M. Ajanović, Povodom primjedaba na referat o ravnopravnosti pisama, str. 130–131.

S. Janković, O našoj pravopisnoj problematici, str. 131–132.

J. Vuković, Još o pravopisnoj problematici, str. 132–134.

F. Krpo, Više širokogrudosti i razumijevanja, str. 134–135.

M. Šipka, Za slobodnu diskusiju i međusobno poštovanje, str. 135.

DIO DRUGI. NAREDNI ZADACI

I. Naredni zadaci naučnoistraživačkih i stručnih institucija u proučavanju jezika i u jezičkoj standardizaciji u Bosni i Hercegovini

I. Smailović, Naredni zadaci naučnoistraživačkih i stručnih institucija u proučavanju jezika i u jezičkoj standardizaciji u Bosni i Hercegovini – referat, str. 139–146.

II. Diskusija

M. Karadža-Garić, O radu na širenju jezičke kulture i podizanju nivoa lingvističkog obrazovanja, str. 147–149.

J. Baotić, O programskoj orijentaciji Odjeljenja za jezik Instituta za jezik i književnost u Sarajevu, str. 149–154.

M. Oljača, Nekoliko riječi o književnom jeziku i književnojezičkoj politici u Bosni i Hercegovini, str. 154–159.

M. Riđanović, Odbrana nepismenih, str. 160–165. S. Janković, Od Sarajevskog simpozijuma do Mostarskog savjetovanja, str. 165–172.

A. Peco, O dosadašnjim rezultatima u proučavanju narodnih govora i kulturne baštine Bosne i Hercegovine, str. 172–175.

H. Kuna, Za lingvističku obradu književnojezičkog nasljeđa, str. 175–178.

J. Vuković, Doprinos Komisije za lingvistička ispitivanja ANUBiH proučavanju jezika u Bosni i Hercegovini, str. 178–180.

S. Marković, O ˝Pravopisnom priručniku˝, str. 180–181.

M. Jeftić, O značenju izraza ˝tolerancija˝, str. 181–182.

I. Smailović, Još o ˝Pravopisnom priručniku˝, str. 182–183.

Đ. Rašević, O situaciji pisama i izgovora na srpskohrvatskom jezičkom jezičkom području, str. 183–188.

M. Riđanović, Povodom primjedaba na ˝Odbranu nepismenih˝, str. 189–191.

M. Oljača, O nazivu jezika, ravnopravnosti pisama i položaju ekavice u BiH, str. 191–193.

J. Vuković, O deskriptivnom pristupu jeziku, str. 193–194.

A. Idrizbegović, Za konkretniju raspravu i aktivniji odnos prema problemima u praksi, str. 194–195.
III. Zaključci o provođenju književnojezičke politike u Bosni i Hercegovini, str. 197–199.

DIO TREĆI.DOKUMENTI O KNJIŽEVNOJEZIČKOJ POLITICI U BOSNI I HERCEGOVINI

Zaključci Simpozijuma o jezičkoj toleranciji, str. 203–205.

˝Književni jezik i književnojezička politika u Bosni Hercegovini˝, str. 207–214.

Zaključci, književnojezičkoj politici u vapitno-obrazovnoj djelatnosti, str. 215–217.