Jezik i demokratizacija (zbornik radova), Institut za jezik u Sarajevu, Sarajevo, 2001. 348 str. Urednik: Svein Mønnesland. ISBN 9958-620-06-5

Predgovor, str. 9–10.

Preface, str. 11–12.

I. Čedić, M. Demirović, H. Ofstad, Otvaranje Skupa i pozdravne riječi, str. 13–16.

S. Monnesland, Sociolingvistička situacija deset godina poslije raspada Jugoslavije, str. 17–24.

D. Brozović, Lingvistički nazivi na srednjojužnoslavenskom području, str. 25–32.

M. Kovačević, Jedan ili tri jezika?, str. 33–44

S. Remetić, S jednog jezika na tri: premoć politike nad lingvistikom, str. 45–54.

B. Brborić, Trojezičnost i/ili jednojezičnost, str. 55–68.

I. Čedić, Bosanskohercegovački standardnojezički izraz – bosanski jezik, str. 69–77.

H. Vajzović, Savremena jezička situacija u Bosni i Hercegovini – komunikativna i simbolička funkcija jezika, str. 79–93.

J. Lisac, Nacionalno u srednjojužnoslavenskim organskim i drugim idiomima, str. 95–100

S. Vukomanović, O jezičkoj i etničkoj netoleranciji, str. 101–119.

M. Šipka, Naziv jezika kao ustavnopravna kategorija, str. 121–136.

J. Jurić-Kappel, Neke jezične posebnosti starije bosanske književnosti i njihov udio u standardizacionim procesima – Propuštene mogućnosti?, str. 137–148.

M. Šator, Od Kallayevog monocentrizma do policentričnih jezičkih standarda, str. 149–161.

S. Vrljić, Jezična politika kao sredstvo usuglašavanja komunikativne i simboličke funkcije jezika u nacionalno nehomogenim zajednicama, str. 163–167.

M. Radovanović, Standardni jezik, njegove varijante, subvarijante i urbano-regionalne realizacije (raslojavanje i promovisanje) – sa bibliografijom, str. 169–178.

D. Škiljan, Stara jezična prava i nove manjine, str. 179–190.

M. Pupovac, Dva aspekta postmodernog stanja jezične standardizacije, str. 191–202.

J. Baotić, Jezik u procesu integracije i dezintegracije društvene zajednice, str. 203–212.

Lj. Stančić, Demokratska društva afirmiraju različitost, str. 213–224.

N. Valjevac, Uloga psihičkih činilaca u (pre)oblikovanju standardnojezičke norme, str. 225–248.

S. Tanasić, Jezička situacija u Bosni i Hercegovini: Komunikacijsko jedinstvo i upadljiva simbolička razvedenost, s naglaskom na problematici u školstvu, str. 249–259.

M. Karadža, (Ne)demokratičnost jezičke politike i opća politika, str. 261–270.

R. Hadžiefendić-Parić, Metode i modeli u lingvistici – s aspekta društvenih promjena, str. 271–284.

S. Gustavsson, „Srbizmi“ u hrvatskome standardnom jeziku – znanstveni i emocionalni problem, str. 285–297.

I. Pranjković, Za demokratizaciju hrvatske ortoepske norme, str. 299–306.

S. Halilović, Morfološka norma bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika – osobenosti i tendencije, str. 307–318.

M. Samardžija, Deideologizacija kao uzrok nekim promjenama u leksiku hrvatskoga standardnog jezika potkraj XX. stoljeća, str. 319–322.

H. Muratagić-Tuna, Paralela aktuelnih pravopisa bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika, str. 323–338.

B. Ostojić, Strukturalno-genetski identitet crnogorske standardne ijekavice, str. 339–345.

S. Mønnesland, Umjesto zaključka, str. 347–348.