Skip to main content
+387 33 200 117
Hasana Kikića 12, BA-71000 Sarajevo, BiH
info@izj.unsa.ba

Kategorije

    Posljednje aktuelnosti

    Unlock Bonuses: Your Guide to 1xbet Promo Code Options

    Looking to get the most out of your online betting experience? Many platforms offer special incentives to new and existing users, and 1xBet is no exception. Finding the right deal…

    BOSANSKI JEZIK – TEMELJ DRŽAVNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE

    Kastva (Hrvatska): Tribina u povodu Dana državnosti Bosne i Hercegovine – 25. novembar 2020.

     

     

    BOSANSKI JEZIK – TEMELJ DRŽAVNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE

     

     

    U povodu obilježavanja Dana državnosti Bosne i Hercegovine, u Kastvi je, u organizaciji bošnjačkih asocijacija Primorsko-goranske županije, održana 25. novembra 2020. tribina “Bosanski jezik – temelj bosanskohercegovačke državnosti”, na kojoj su sudjelovali direktor Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu dr. Alen Kalajdžija i književnik Hadžem Hajdarević. Tribinu je zajednički organiziralo više bošnjačkih asocijacija Primorsko-goranske županije u Republici Hrvatskoj: Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Grada Kastve, Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Grada Rijeke, Vijeće bošnjačke nacionalne manjine za Primorsko-goransku županiju, Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Općine Viškovo, Bošnjačka nacionalna zajednica za Primorsko-goransku županiju, Udruga mladih Bošnjaka i prijatelja Grada Rijeke i Primorsko-goranske županije, te predstavnik bošnjačke nacionalne manjine Grada Crikvenice. Tribina je otvorena intoniranjem državnih himni Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, na kojoj su se, u uvodnom dijelu programa, predstavili članovi Mješovitog pjevačkog hora “Sevdalije”, koji djeluju pri bošnjačkoj nacionalnoj zajednici za Primorsko-goransku županiju. Horom je dirigirao maestro Vedran Bolić.

    Prisutne je pozdravio i gradonačelnik Grada Kastve gospodin Matej Mostarac. Nakon što je, u ulozi domaćina, moderatorica tribine Šuhra Dumanić pozdravila prisutne, čestitajući Dan državnosti Bosne i Hercegovine, i nakon što je poželjela dobrodošlicu gostima iz Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu, predavanje o nekim najvažnijim aspektima historije bosanskog jezika i bosanskoga jezičkog naslijeđa u južnoslavenskom i evropskom jezičkom kontekstu održao je direktor Instituta dr. Alen Kalajdžija, koji je, u samom uvodu svoga izlaganja, podsjetio prisutne na projekt koji su zajedno organizirali Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu i Bošnjačko nacionalno vijeće Grada Zagreba, a u čijim su programskim sadržajima lingvisti sarajevskoga Instituta za jezik održali predavanja o pojedinim aspektima bosanskog jezika u svim županijama Republike Hrvatske gdje žive pripadnici nacionalne manjine koji svoj maternji jezik imenuju bosanskim, što je sve bilo u svrhu potpore nastavi bosanskog jezika i kulture u Republici Hrvatskoj prema C-modelu u osnovnim i srednjim školama.

    Dr. Alen Kalajdžija je u nastavku svoga predavanja istaknuo mnoge važne tačke ostvarivanja i promoviranja pismenosti na bosanskom jeziku od najstarijih vremena do vremena u kojemu živimo – od bosanske redakcije staroslavenskog jezika, pismenosti koja je stoljećima ostvarivana bosančicom, pa alhamijado pismenosti, sve do savremene književne i ukupne bosanske jezičke tradicije. Zemlja Bosna je središte jednog od najslojevitijih kulturnih i historijskih rariteta, o čemu, između ostaloga, svjedoče bosanski stećci, bogata usmena epska i lirska tradicija, pa i književno stvaralaštvo koje je stoljećima snažno vezano za zemlju Bosnu i za bosanski jezik.

    Književnik Hadžem Hajdarević se u svome izlaganju nadovezao na tematiku jezika kao temelja državnosti svake države, naglašavajući da je narod bez države i prostora u kojemu živi poput planetarnog nomada koji nema snage da se snađe. Povijest Bosne je povijest najrazličitijih sudbinskih drama, o čemu, nažalost, više ne znamo negoli što znamo… A kako su književni stvaraoci svojevrsni “vrtlari u jeziku”, uz nekoliko rečenica o književnoj tradiciji u Bosni i na bosanskome, Hajdarević je govorio odabrane stihove iz svojih najnovijih pjesničkih knjiga.

    Na kraju je jedan od organizatora tribine “Bosanski jezik – temelj bosanskohercegovačke državnosti” Denis Beganović, kao predstavnik bošnjačke nacionalne manjine Grada Crikvenice, predstavio, u videoprojekciji, svoj književni rad “Bosna za sva vremena”, u interpretaciji Damira Marasa.

    Hrvatska radio-televizija, štampani mediji, poput riječkog dnevnika Novi list, zatim mnogi lokalni hrvatski, ali i bosanskohercegovački portali donijeli su prigodne informacije o obilježavanju Dana državnosti Bosne i Hercegovine 25. marta u Gradu Kastvi, nadomak Rijeke, u Primorsko-goranskoj županiji.

    Domaćini Tribine, odnosno predstavnici bošnjačkih asocijacija u ovom dijelu Hrvatske, zahvaljujući se gostima na sadržajnim i važnim izlaganjima, naglasili su da bi u budućnosti trebalo ostvariti što češću i trajniju saradnju s Institutom za jezik Univerziteta u Sarajevu.

    Podijelite
    Naučnoistrażivacka ustanova posvecena proucavanju, ocuvanju i razvoju bosanskoga jezika.
    © 2026 Institut za bosanski jezik | Designed by bikt.ba

    KONTAKT

    • Hamdije Kredevijokovica 2
      71000 Sarajevo, BIH
    • +387 33 200 160
    • info@ijz.unsa.ba